Nesanica

Jedna od tri odrasle osobe iskusiti će nesanicu barem tijekom jedne godine. Liječenje je zapravo otežano obzirom da je uporaba lijekova ograničena na svega 4 tjedna, da bi se izbjeglo navikavanje i sindrom ustezanja dugotrajnom uporabom. Nesanica može biti povezana sa tjeskobom i depresijom.

Klinički se očituje otežanim uspavljivanjem, slabom kvalitetom sna i ranim jutarnjim bučenjem bez ponovnog spavanja. Takve se osobe ujutro bude neodmorene. Neke prirodne kemijske tvari u organizmu pospješuju san, a i hrana koju jedemo može biti važan faktor u kvaliteti sna.

Odrasla osoba u prosjeku spava 6 i pol i 8 sati dnevno. Akutni stres i promjene u okolini su najčešći uzroci prolazne nesanice. Kronična je nesanica je često povezana sa odrečenim zdravstvenim stanjem, psihijatrijskim problemima kao npr. depresijom ili trajnim psihofizičkim poremećajem. Dvije su odvojene faze sna – NREM i REM faze, a glavni i odgovorni neurotransmiter u središnjem živčanom sistemu je serotonin.

Preporuke:

• Hrana bogata ugljikohidratima pospješit će nastajanje neurotransmitera “serotonina” važne sedativne supstancije u biokemiji mozga.
• Ograničiti unos kofeina, alkohola i nikotina obzirom na njihov učinak na spavanje.
• Mlijeko je bogat izvor triptofana i nikotinske kiseline koji utječu na pretvorbu triptofana u serotonin te je stoga uzimanje šalice toplog mlijeka prije spavanja biokemijski opravdano.
• Hormon melatonin je odgovoran za tzv. cirkadijalni ritam spavanja, a proizvodnja ovisi o količini dnevnog svjetla – započinje pred svitanje, a maksimum je izmeču 14 i 16 sati.
• Od biljnih preparata preporučeni su valeriana, kamilica, lipov cvijet i odoljen.
• Ne jedite velike ili teške obroke najmanje tri sata prije spavanja.
• Brige i probleme zadržite izvan spavače sobe, sat prije spavanja trebao bi biti opuštajući uz umirujuću glazbu i knjigu.
• Ne spavajte tijekom dana, ustanite u uobičajeno vrijeme.
• Ne vježbajte neposredno prije spavanja.