Jedna od tri odrasle osobe iskusiti će nesanicu barem tijekom jedne godine. Liječenje je zapravo otežano obzirom da je uporaba lijekova ograničena na svega 4 tjedna, da bi se izbjeglo navikavanje i sindrom ustezanja dugotrajnom uporabom. Nesanica može biti povezana sa tjeskobom i depresijom.
Vrlo je važno naglasiti i prepoznati nesanicu kao jedan od prvih znakova depresije, anksioznosti, i stresa. Kada se ti poremećaji normaliziraju, normalizira se i poremećaj spavanja. Nesanica može biti i prateći simptom klimakterija, stanja koje se javlja u žena nakon posljednje menstruacije u životu.
Klinički se očituje otežanim uspavljivanjem, slabom kvalitetom sna i ranim jutarnjim bučenjem bez ponovnog spavanja. Takve se osobe ujutro bude neodmorene. Neke prirodne kemijske tvari u organizmu pospješuju san, a i hrana koju jedemo može biti važan faktor u kvaliteti sna.
Odrasla osoba u prosjeku spava 6 i pol i 8 sati dnevno. Akutni stres i promjene u okolini su najčešći uzroci prolazne nesanice. Kronična je nesanica je često povezana sa odrečenim zdravstvenim stanjem, psihijatrijskim problemima kao npr. depresijom ili trajnim psihofizičkim poremećajem. Dvije su odvojene faze sna – NREM i REM faze, a glavni i odgovorni neurotransmiter u središnjem živčanom sistemu je serotonin.
