Prehrana djece

Home / Prehrana / Prehrana djece

Prehrana je važna za rast, razvoj djeteta, njegov emocionalni i socijalni razvoj. Posebno je važna tijekom rasta jer može izravno utjecati na sveukupnu energiju, otpornost prema bolesti, uspjeh u školi itd. Brojni faktori okoline utječu na prehrambene navike djece.

Zapravo se već u najranijoj dobi stvaraju navike hranjenja i stav voli li dijete ili ne određenu hranu. Najvažniji utjecaj ima obiteljsko okruženje, društveni trendovi, reklame, moguće bolesti. Količina hrane potrebna djeci da bi zadovoljila svoje potrebe varira s obzirom na njihovu tjelesnu težinu, spol te razinu aktivnosti.

U prvoj godini života, tjelesna težina djeteta se utrostručuje, te je specifična po posebnim potrebama djeteta, a studije nam pokazuju, da posebno treba obratiti pažnju na unos željeza, kalcija, cinka, vitamina B6 te vitamina A. Nakon dvanaest mjeseci starosti, dijetu se može početi davati punomasno kravlje mlijeko te mogu jesti većinu jela pripravljenih za ostatak obitelji, ali zapamtite da se vašem djetetu nešto doista ne mora svidjeti.

Mogući zdravstveni problemi u razvoju djeteta a koji su usko povezani s prehranom su debljina, pothranjenost, nedostatak željeza, zubni karijes, alergije, hiperaktivnost, razvoj koštanog sustava, kardiovaskularni status, probavne smetnje, anemija.

U drugoj godini života rast se znatno usporava, dijete više nema pretjerani interes za hranu, obzirom da mu je pažnja i zanimanje više usmjereno na svijet oko njega, te su njihove navike jako promjenjive i mušičavije ovisno o dnevnom raspoloženju.

Dijete u ovoj dobi razvija slobodu vlastitog izbora, te nije čudno da je jedan dan proždrljivo , a slijedećeg jede vrlo malo.

U redu je i ako preskoči koji obrok, dijete će tražiti hranu kad bude gladno. Ovo razdoblje obilježeno je ubrzanim razvojem i stjecanjem raznih vještina-hodanje, trčanje, govor. Može jesti ribu (oprezno s ribljim kostima) voće, povrće,proteinsku hranu, mlijeko. Treba ograničiti unos voćnih sokova, ne više od 120-160 ml dnevno. Nutritivne potrebe u ovoj dobi bitno se razlikuju od potreba starije djece, potrebno je proporcionalno više masti a manje unosa vlakana. Strogo ograničenje unosa soli nije dobro došlo.

Dnevne potrebe:

  • Dva do tri obroka mliječnih proizvoda (450-600 ml. mlijeka),
  • Dva voćna obroka-(mala jabuka,banana,naranča,mala kruška,četvrtina šalice sitnog voća),
  • Dva povrtna obroka(četvrtina šalice jedan obrok), dva mesna, jaja (jedan obrok 30 grama),
  • Četiri obroka žitarica (jedan obrok –pola kriške kruha, četvrtina šalice riže, tjestenine, krumpir ili žitarice).
  • Treba ponuditi raznovrsnu hranu, uključujući crvena mesa (bogat izvor željeza), nastaviti s podoljima ili mliječnom formulom 3 ili koristiti puno mlijeko.

Mogući zdravstveni problemi u razvoju djeteta a koji su usko povezani s prehranom su debljina, pothranjenost, nedostatak željeza, zubni karijes, alergije, hiperaktivnost, razvoj koštanog sustava, kardiovaskularni status, probavne smetnje, anemija.

Predškolska djeca u dobi od oko 5 godina počinju zahtijevati redovite obroke i više su otvorena prema novim hranidbenim iskustvima. U tom razdoblju njihove navike su pod snažnim utjecajem obitelji iz ranije dobi.

Najbolje im je servirati male obroke više puta tijekom dana obzirom na mali kapacitet želuca i promjenljivi apetit. Najčešće djeca jedu 6 puta dnevno uključujući užine, jednakovrijedno kao glavne obroke da bi se zadovoljile dnevne potrebe nutrijenata.

U ovom razdoblju djetetu je potrebno 1500-1800 kalorija dnevno, treba izbjegavati masna i zaslađena jela te povećati škrobnu hranu (riža, tjestenina, kruh, krumpir) uključiti prehranu bogatu vlaknima,ograničiti hranu bogatu mastima (umaci, prženi krumpiri), ako je moguće koristiti masti s nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje).

Treba im se ponuditi raznovrsnu hranu sa namirnicama iz svih skupina kao što su:

  • žitarice, krumpir
  • meso, riba, jaja
  • povrće
  • voće
  • mlijeko i mliječni proizvodi.

Neku vrstu hrane djeca odbijaju čak više zbog mirisa nego okusa. Ponekad ne žele hranu ukoliko nije propisno i ukusno servirana ili je naguran u tanjuru kao i hrana koja je neprepoznatljivog izgleda. Krekere koji su slomljeni ili sendvič neće pojesti je nije pravilno otvoreno. Treba imati na umu da dijete slabije jede ako je umorno te prema tome treba planirati igru i ostale aktivnosti. Prije obroka odmor ili mirnija igra uvod je u opušteni kvalitetni obrok. No isto tako zna se da je za stimulaciju dobrog apetita ,potrebna aktivnost i boravak na svježem zraku.

Mogući zdravstveni problemi u razvoju djeteta a koji su usko povezani s prehranom su debljina, pothranjenost, nedostatak željeza, zubni karijes, alergije, hiperaktivnost, razvoj koštanog sustava, kardiovaskularni status, probavne smetnje, anemija.

Sastav tijela predškolske i školske djece je relativno konstantan. Količina masti se polako smanjuje tijekom ranog djetinjstva dosežući minimum između 4-te i 6-te godine života. Preporuča se unos energije 50-60% iz ugljikohidrata, 25-35% masti i 10-15% bjelančevina. Energetski unos kod zdrave djece iste dobi i spola u fazi razvoja i rasta različite su ovisno o aktivnosti.

Energetski unos djeca se mijenja ali načelno možemo. Glavne promjene u režimu prehrane odnose se na ograničenju unosa masti i ponudi većih količina bjelančevina, svježeg voća i povrća, te kalcija i vitamina D radi pravilnog formiranja kostiju. Mnoga djeca preskaču doručak te prema istraživanjima imaju manje energije i unose manje nutrijenata nego oni koji ga konzumiraju i takva su djeca pod rizikom da iskuse simptome kao što je manja živahnost, kreativnost, letargični su, te postižu slabije rezultate.

Mogući zdravstveni problemi u razvoju djeteta a koji su usko povezani s prehranom su debljina, pothranjenost, nedostatak željeza, zubni karijes, alergije, hiperaktivnost, razvoj koštanog sustava, kardiovaskularni status, probavne smetnje, anemija.