Debljina je ozbiljni zdravstveni problem čiji se broj u posljednjem desetljeću povećao za oko 30-40 %, što znatno pridonosi povećanju oboljenja od rizičnih bolesti, šećerna bolest tip II, koronarna bolest srca, hipertenzije, povećane razine kolesterola te maligne bolesti dojke, debelog crijeva, jajnika i maternice.
Smrtnost naglo raste s porastom BMI između 27 i 40 kg/m2. U osoba s tjelesnom težinom koja je za 60% veća od standardne težine udvostručava se pobolijevanje od svih bolesti, a smrtnost je dva puta veća nego u ukupnoj populaciji.
Osoba s prekomjernom tjelesnom težinom je rijetko zabrinuta zbog povećane opasnosti da oboli od teške bolesti, nego traži liječničku pomoć zbog niza sasvim određenih poteškoća. Začuđujuće je kako osobe s prekomjernom tjelesnom težinom znaju malo o prehrani. Najčešće poteškoće u početku su nedostatak zraka pri manjem tjelesnom naporu kao što je hodanje uzbrdo ili penjanje stubama,nesanica, bol u leđima, kukovima ili koljenima, umor ili depresija.
Promjene u mastima kod debelih osoba ne ovise samo o stupnju debljine nego više o raspodjeli masnog tkiva u organizmu. Spolne razlike u raspodjeli masnog tkiva mogu se zapaziti u ranijim godinama života, a prava raspodjela nastaje u pubertetu,dok se ponovo djelomično gubi u postmenopauzi. Žene imaju pretežno periferno raspodijeljeno masno tkivo (bokovi,stražnjica-ginoidna pretilost), a muškarci centralno (prsni koš,trbuh-androidna pretilost). Androidna i ginoidna pretilost može se rano razlikovati pomoću omjera struk/bokovi (opseg struka podijeljen s opsegom bokova u centimetrima). U žena ne bi trebao biti veći od 0,8 a u muškaraca od 1,0 . Na temelju ovog omjera u žena i muškaraca nađena je korelacija između promjena u mastima, te obolijevanja i smrtnosti od koronarne srčane bolesti.