Početak svakog života su dva naizgled jednostavna događaja. Prvo aktivni spermij uđe u zrelu jajnu stanicu. Posljedično oplođeno jajašce se ugnijezdi u posebno pripremljenu sluznicu maternice i nastavlja svoj rast. Negdje oko 10% žena u ranim 20-tima imaju problema sa zanošenjem dok ta brojka raste na oko 30% u 40-tima. Uzročno, posljedična veza mogu biti i spolno prenosive bolesti kao gonoreja i infekcija klamidijom.
Dokazano je da utjecaj na sposobnost oplodnje kako žena tako I muškaraca imaju brojna onečišćenja okoliša,kao npr. pesticidi i produkti sagorijevanja plastičnog otpada. Isto tako, utjecaj na plodnost imaju stres i tjeskoba.
Odgovor na to pitanje dugo je vremena bio „možda“ temeljen na više od 18000 žena obuhvaćenih studijom, koja je imala za cilj utvrditi povezanost prehrane i drugih čimbenika sa razvojem kroničnih bolesti kao bolesti srca, karcinomi i sl.
Svaka od tih žena pokušavala je zatrudnjeti, što je tijekom osmogodišnjeg praćenja većini i uspjelo. Otprilike 1 od 6 žena je imala poteškoća sa zanošenjem, uključujući njih 100 koje nisu imale ovulaciju (sazrijevanje i otpuštanje zrele jajne stanice). Ispitujući njihovu prehranu, naviku vježbanja i životne navike, u usporedbi sa onima koje su zanijele, došlo se do važnih spoznaja. Uglavnom većina tih spoznaja temelji se na prehrani bogatoj voćem i povrćem, uz manje mesa i loših ugljikohidrata, više zdravih masnoća i malo ili skoro nimalo trans masnih kiselina.
Nekoliko je važnih preporuka temeljeno na znanstvenim dokazima. U prehrani su poželjni kompleksni ugljikohidrati, mliječni proizvodi, više zdravih masnoća s posebnim omjerom nezasićenih prema zasićenim masnim kiselinama, korektan unos bjelančevina, tjelesna težina te fizička aktivnost.