Ne živimo da jedemo, već jedemo da bismo živjeli

Home / Zanimljivosti / Ne živimo da jedemo, već jedemo da bismo živjeli

Ne živimo da jedemo, već jedemo da bismo živjeli

Ta stara mudrost je prijeko potrebna da lakše savladamo mnoge zablude u kojima živimo. Pun stol je velik rizik za one koji se ne mogu kontrolirati, jer ih vodi u debljanje. Debljanje je danas, bez dvojbe, opći zdravstveni problem u većini industrijski razvijenih zemalja svijeta.

Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom povišen je rizik od visokog krvnog tlaka, bolesti srca, artritisa, dijabetesa i nekih drugih oboljenja pa i raka.
Svakako postoji više razloga, a jedan od njih je povećano unošenje hrane. Putem hrane unese se više energije nego što se potroši. Drugi osnovni problem debljine je u nedostatnoj tjelesnoj aktivnosti.

Primjerice, potrošnja energije treba biti tako regulirana da odgovara pored ostalog šetnji od tri kilometra. Pošto svi ljudi nisu jednaki, treba poštovati individualne razlike u naslijeđu, konstituciji, metabolizmu, probavi, navikama, apetitu, tjelesnoj aktivnosti.

Osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom često trže savjet za bezbolnu dijetu koja bi im brzo smanjila kilograme. Ljudi godinama, pa i desetljećima dobivaju na težini, a htjeli bi je smanjiti za dva do tri mjeseca. Za osobe koje žele smršaviti poželjno je da prethodno utvrde što, koliko i kako jedu. Potrebno je, zatim, posavjetovati se s liječnikom, zajedno dogovoriti režim dijete, opseg i intenzitet tjelovježbe, te biti pod stručnom kontrolom za vrijeme promjena u stilu življenja.

U procesu redukcije tjelesne težine, odnosno mršavljenja, dobar recept je jedino pravilna prehrana. Postoji bezbroj raznih dijeta, koje ulaze iznenada u modu i jednako tako , iznenada nestaju. Iako obećavaju brzo skidanje kilograma, one uistinu donose za zdravlje uvijek više štete nego koristi.

Svaka dijeta koja ne sadrži odrečenu količinu potrebnih vitamina, minerala,celuloznih vezivnih elemenata, esencijalnih aminokiselina ako nije raznovrsna u svom sastavu, može biti opasna za tijelo i umno zdravlje. Pokusi u Minnessoti (SAD) bez dvojbe pokazuju da se simptomi poput nervoze, potištenosti, vrtoglavice, slabog pamćenja pa čak i agresivnosti javljaju kod potpuno zdravih ljudi ako se dugo podvrgnu nekoj od strogih dijeta.

Čini se da je držati dijetu ružan i često zloupotrebljavan izraz. Već i sama pomisao na tako nešto nerijetko zamara pa i obeshrabruje čovjeka. Često, samo raznolikost u prehrani, uz smanjenje količine pojedinih vrsta hrane, zatim uz smanjenje soli, šećera i masti, te pojačana tjelesna aktivnost dovode do željene svrhe.

Vitamini A, C i E su antioksidansi, koji uništavaju tzv. slobodne radikale. To su posebno agresivne molekule koje u većim količinama nastaju zbog stresa, pušenja ali i zbog starenja. Kompleks ACE štiti stanice tijela od oštećenja i podržava imunološki sustav.
    • Nasuprot tome B-vitamini su važni katalizatori za razmjenu tvari. B-1 je vitamin „za živce“. Osigurava veliku sposobnost koncentracije, mentalnu kondiciju, te je važan za razmjenu ugljikohidrata.
    • B-2 je vitamin koji „može sve“. Sudjeluje u razmjeni ugljikohidrata i proteina, te kod svih funkcija podržava vitamin A.
    • B-6 za održavanje mišićne mase, potiče razmjenu proteina i aminokiselina. B-12 osigurava stalnu obnovu krvi. Vitamin C- je zaštitni vitamin. Drži u formi kožu, zube i kosti, povećava ,detoksicira organizam.
    • Vitamin D je za „jake kosti“. Neizostavan je za razmjenu kalcija i fosfora, a time i za stvaranje kostiju.
    • Vitamin E je vitamin za vitalnost i lijepu kožu. Regenerira stanice i sustav krvnih žila te štiti npr. sazrijevanje spermija. Folna kiselina je važna za krv i stvaranje novih stanica.
    • Vitamin K sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi.

Naglasio bih važnost vitamina u određenoj životnoj dobi. Kod osoba treće dobi potrebno je nadopunjavati svakodnevnu prehranu vitaminima kako bi omogućili organizmu optimalno funkcioniranje. To vrijedi i za sve koji se ne hrane visoko vrijedno. Tko je pod većim opterećenjem (fizička aktivnost, stres, sportaši, trudnice) ili nije siguran uzima li putem hrane dovoljno vitamina, trebao bi uzimati vitaminske preparate. Još jedan od uzroka potrebe za supstitucijom vitamina je i moderan način uzgoja prehrambenih biljaka. Naime, dokazano je da takve namirnice sadrže manje količine vitamina od namirnica uzgojenih tzv. „bio uzgojem“.

Napominjemo važnost vođenja kroz promjenu životnog stila od stane stručne osobe koja se pokazala na mnogim studijama.

Nekoliko savjeta za zdravu i uravnoteženu prehranu:

    • dan započnite sa porcijom svježeg sezonskog voća
    • koncentrirane bjelančevine (maso, perad,ribu) ne konzumirajte u istom obroku s koncentriranim ugljikohidratima (tjestenina, riža, krumpir) te iste jedite uz porciju salate
    • zadnji obrok jedite 3-4 sata prije spavanja
    • pijte veću količinu vode dnevno (2-3 litre )
    • jedite po mogućnosti svježu sezonsku hranu iz našeg podneblja
    • jedite ribu najmanje dva puta tjedno jer je lako probavljiva i bogat je izvor nezasićenih masnih kiselina, esencijalnih masti, te minerala i vitamina.
    • u pripremanju jela valja koristiti tzv. hladno prešana ulja, kao što je maslinovo, suncokretovo, sojino ulje
    • konzumirajte od obranog mlijeka (svježi kravlji sir, jogurt, kefir…)
    • svakodnevno dopunski konzumirajte sugerirane doze vitamina C,E, kompleks B vitamina te minerala i oligo-elemenata.