Kronične bolesti
Za razliku od većine ljudi koje muče svakodnevne, kratkotrajne bolesti, kod nekih se može razviti dugotrajno nepovoljno stanje, ponekad uzrokovano genetskim faktorom. To se, u prvom redu, odnosi na bolesti srca, šećernu bolest, gojaznost, reumatske bolesti, Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, emfizem, kroničnu astmu te sindrom kroničnog umora.
[callout1]Govoreći općenito, uzročnikom mnogih bolesti takvog tipa, u velikoj se mjeri smatra stil života, a ponajprije se tu misli na način prehrane. S druge pak strane, neke bolesti mogu biti velikim dijelom genetski uvjetovane. Svatko od nas, naime, ima genetski potencijal za razvoj određenih bolesti, no hoće li se to zaista i dogoditi, uvelike ovisi o načinu na koji živimo.[/callout1]
[callout font_size=”13px” style=”tealgrey”]Dašak optimizma ulijeva saznanje da postoji zajednički uzročnik mnogih spomenutih bolesti, a to je upravo nepravilna prehrana koja organizmu ne osigurava dovoljnu količinu potrebnih hranjivih tvari. Uslijed tih, za organizam nepovoljnih okolnosti, postupno se pogoršavaju uvjeti za odvijanje određenih biokemijskih procesa (npr. neurotransmisija, stvaranje energije ili kontrola boli), a pacijenti se žale na jake zdravstvene tegobe.[/callout]
U gotovo svim slučajevima postoji element upale povezan s oštećenjem stanica od strane prekomjernog broja slobodnih radikala koji lančanim reakcijama uništavaju zdrave stanice. Taj proces često započinje lošom probavom i nagomilavanjem toksina koji kroz stjenku crijeva dospijevaju u krvotok i stvaraju preopterećenost tjelesnih sustava odgovornih za detoksikaciju. Tako nastaje začarani krug u kojem se stvara sve više slobodnih radikala, a time i sve veći broj tjelesnih upala. Kod reumatoidnog artritisa takvo nepovoljno stanje može perzistirati čak i uslijed primjene lijekova za ublažavanje boli.
[callout font_size=”13px” style=”cherry”]Svako kronično stanje zahtijeva liječnički nadzor. Međutim, mnogo je ljudi već razvilo svijest o tome da se nutricionističkom obradom mogu prepoznati čimbenici koji doprinose ili čak uzrokuju neka nepovoljna stanja koja uglavnom uključuju nedostatak određenih hranjivih tvari, sindrom „probušenog“ crijeva, narušenu crijevnu floru ili neravnotežu između dvije faze detoksikacije putem jetre.[/callout]
Strogo pridržavanje propisanog režima prehrane, kao i primjena odgovarajućih dodataka prehrani, mogu u velikoj mjeri ublažiti simptome i time omogućiti ljudima kvalitetniji život. Kod tretiranja većine nepovoljnih stanja potrebno je slijediti propisani nutricionistički protokol, dok se u nekim slučajevima (npr. angina, emfizem ili astma) terapija sastoji od redovitog uzimanja odgovarajućih dodataka.
[top_link]na vrh[/top_link]
Hranom do 100% zdravlja