
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Vitamedzona</title>
	<atom:link href="http://www.vitamedzona.com/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.vitamedzona.com</link>
	<description>Sve potrebne informacije o zdravoj prehrani i mršavljenju.</description>
	<lastBuildDate>Mon, 26 Sep 2011 08:42:08 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Ljetno trovanje hranom</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/ljetno-trovanje-hranom.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/ljetno-trovanje-hranom.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 17:21:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[dehidracija]]></category>
		<category><![CDATA[ljeto]]></category>
		<category><![CDATA[morska hrana]]></category>
		<category><![CDATA[rostilj]]></category>
		<category><![CDATA[toplotni udar]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3757</guid>
		<description><![CDATA[S početkom godišnjih odmora mnogi čak namjerno zanemaruju zdrave prehrambene navike. Ljeto je pravo vrijeme za promjene loših prehrambenih navika, reguliranje tjelesne težine, čišćenje organizma. Rijetko smo u mogućnosti tako jednostavno slijediti načela zdrave prehrane  i  uživati u svježoj i ukusnoj hrani,  kao ljeti. Sve  iz prirode  u ovo doba godine je  prepuno  tvari koje djeluju zaštitno za ljudski organizam. Prije svega za razliku od zimskog dugog, kaloričnog kuhanja, ljetno pripremanje hrane bi trebalo biti  brzo i jednostavno.<br />
<br />
Prehrambene ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>S početkom godišnjih odmora mnogi čak namjerno zanemaruju zdrave prehrambene navike. Ljeto je pravo vrijeme za promjene loših prehrambenih navika, reguliranje tjelesne težine, čišćenje organizma. Rijetko smo u mogućnosti tako jednostavno slijediti načela zdrave prehrane  i  uživati u svježoj i ukusnoj hrani,  kao ljeti. Sve  iz prirode  u ovo doba godine je  prepuno  tvari koje djeluju zaštitno za ljudski organizam. Prije svega za razliku od zimskog dugog, kaloričnog kuhanja, ljetno pripremanje hrane bi trebalo biti  brzo i jednostavno.</p>
<div class="tabs-area"><ul class="tabset"><li><a href="#tab-0" class="tab"><span>Uvedite promjene</span></a></li><li><a href="#tab-1" class="tab"><span>Iznenadite ukućane</span></a></li><li><a href="#tab-2" class="tab"><span>Smanjite masti</span></a></li><li><a href="#tab-3" class="tab"><span>Trovanje hranom</span></a></li></ul><div id="tab-0" class="tab-box"><p>Promjene u hrani trebalo bi dopuniti maštovitim promjenama u ponudi, aranžiranju i serviranju pojedinih jela. Sasvim je jasno da bi na stol trebale stizati svježe sezonske namirnice redom kako se pojavljuju na zelenoj tržnici: salata puterica, jagode, blitva, borovnice, brokula, grašak, mladi krumpir, krastavci, marelice itd.</p>
<ul class="list">
<ul>
<li>Ponudite raznovrsnu hranu</li>
<li>Servirajte lagane, prije svega malo masne, obroke</li>
<li>Jedite mnogo povrća, voća i proizvoda od žitarica</li>
<li>Ponudite sol i šećer u smanjenim količinama</li>
<li>Alkoholna pića &#8211; umjereno</li>
<li>Pijte dovoljno tekućine</li>
</ul>
</ul>
<p>Ono što je bilo zimi pečeno ili prženo, sada bi moglo postati kuhano (brokula, blitva, krumpir). Razno kuhano povrće posluženo uz mesni prilog – mala je promjena koja puno znači.</p>
<ul class="list">
<ul>
<li>Uvedite nova jela ili pripremajte obroke na nov način.</li>
<li>Sastavite nove jelovnike</li>
<li>Osigurajte nove prehrambene mogućnosti</li>
<li>Kombinirajte masnije i ne masnije namirnice</li>
</ul>
</ul>
</div><div id="tab-1" class="tab-box"><p>Može vam izgledati zamorno, ali ako ste čvrsto odlučili napraviti promjene u ljetnom jelovniku te iznenaditi ukućane, onda provjerite:</p>
<ul class="list list4">
<ol>
<li>Jeste li osigurali raznovrsne namirnice?</li>
<li>Jeste li uključili voće, povrće i proizvode od žitarica?</li>
<li>Jeste li uključili i druge ljetne namirnice?</li>
<li>Jeste li u obrocima smanjili masti, sol i šećer?</li>
<li>Sadrže li obroci dovoljno kalorija?</li>
</ol>
</ul>
<p>Ljeto je vrijeme za salate, pa onaj tko salate ne voli &#8211; ostaje zakinut za cijelu jednu dimenziju prehrane. Prevruće je za kuhanje masnih juha i pripremu kompliciranih jela, ali je gotovo idealno za pripremu hladnih jela koja su brzo gotova. Sirovina ima u izobilju: u slaganju salata do punog izražaja dolazi mašta. Što je više imate, salata će ljepše izgledati. Što se više ključnih hranjivih tvari (proteini, ugljikohidrati, masti, vitamini i minerali) unese dnevnim obrocima, to će biti manje brige oko toga imamo li svega onoliko koliko nam treba. Najsigurniji način da se sve unese dnevnom prehranom jest &#8211; raznovrsnost!</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Hrana iz mora – ribe, rakovi, školjke &#8211; izvrsna je na roštilju, a isto vrijedi i za meso koje se kratko mariniralo u maslinovom ulju sa svježim začinskim biljem.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Zbog obilja zelenih namirnica, prije svega povrća i voća, prehrana ljeti znatno se razlikuje od tipične zimske prehrane. Manje je kalorična, privlačnija za oko, boljeg je mirisa i okusa. Glavni izvor kalorija &#8211; svinjsko meso &#8211; mnogo se manje troši, a nema više ni masnih svinjskih kobasica. Piletina, riba i puretina, uz eventualno teleća jetrica, glavni su izbor proteinskih namirnica. Tu je obilje miješanih salata, slastica, kao što je primjerice savijača od višanja, sladoled itd</p>
</div><div id="tab-2" class="tab-box"><p>Smanjiti udio masti u svakom obroku znači ukupno smanjivanje masnoće u dnevnom unosu. To se postiže izbjegavanjem masnih salama, hamburgera, majoneze, mesnoga pečenja, punomasnoga mlijeka, masnoga sira,  itd.</p>
<ul class="list list3">
<ul>
<li>Povećajte obroke povrća i voća</li>
<li>Ponudite krto meso, ribu, perad, grah, grašak i leću</li>
<li>Ponudite malo masne mliječne proizvode</li>
<li>Izbjegavajte dodavanje masti, ulja i maslaca</li>
</ul>
</ul>
<p>Ljetne vrućine, potkrijepljene umorom, neminovno mijenjaju i prehrambene navike! Na jelovniku je sve češće hrana koja se brzo, lako i jednostavno priprema! Miris roštilja sve se češće širi dvorištima, proplancima, vrtovima kuća za odmor. No jeste li ikad razmišljali o negativnoj strani ovoga omiljenog ljetnog načina pripremanja hrane, čija opasnost leži upravo u jednostavnosti pripreme: bez puno kuhanja i pečenja?<strong><br />
</strong></p>
</div><div id="tab-3" class="tab-box"><p style="text-align: left;">Ljeto je vrijeme kada treba pripaziti na trovanja hranom, čak i u svom domu te  sa sobom nosi  potencijalne opasnosti karakteristične za ljetne vrućine, a to su:</p>
<ul class="list list3">
<ul>
<li>dehidracija,</li>
<li>toplotni udar,</li>
<li>opekline na koži,</li>
<li>srčane tegobe te</li>
<li>ljetna trovanja hranom</li>
</ul>
</ul>
<p style="text-align: left;">Trovanju hranom pogoduju i prirodni i ljudski čimbenici. Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti, dakle ljetna svakodnevica, po definiciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija-uzročnika trovanja hranom. Kampiranje, roštiljade, jedrenje, izleti, ponekad se pretvaraju u gozbu za bakterije dok ljudima ostavljaju tek vrlo neugodne probavne smetnje. Redovito pranje ruku i čišćenje radnih površina, pravilno rukovanje namirnicama tijekom nabave, pranja, kuhanja i čuvanja, održavanje čistoće hladnjaka, škrinje za smrzavanje i mikrovalne pećnice smanjit će taj rizik.</p>
<p style="text-align: left;">Ako objedujete u nekom od usputnih restorana, treba izbjeći velike obroke, pržena i pečena jela. Preporučuje se izbjegavati  sirove školjke te sirovu ribu ili slabo pečeno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici. Čitav niz jela pripremljenih na ljetni način mogu izazvati već poznata „ljetna“ trovanja hranom, što Vam lako može pokvariti radost godišnjeg odmora i prouzročiti zdravstvene probleme s dalekosežnim posljedicama.</p>
</div></div><div class="callout-wrap"><span>Ljeto je godišnje doba kada se ne moramo pretjerano truditi da bi naša jela bila ugodna i oku jednako kao i želucu, sastojci će to učiniti sami. Ništa nije ljepše od ljetnog povrća i voća koje obiluje cijelim nizom korisnih nutrijenata. Ova tzv. „sunčeva hrana“ nosi u sebi okus i miris dugih toplih dana i ugodnih opuštajućih večeri.</span></div><!-- end callout-wrap --><br class="clear" />
<div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/ljetno-trovanje-hranom.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Željezo i prehrana</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/zeljezo-i-prehrana.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/zeljezo-i-prehrana.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 17:13:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[hemoglobin]]></category>
		<category><![CDATA[persin]]></category>
		<category><![CDATA[umor]]></category>
		<category><![CDATA[zeljezo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3754</guid>
		<description><![CDATA[Željezo pripada esencijalnim elementima bez kojeg se ne može održati zdravlje. Važan je sastavni dio hemoglobina te enzima, a u zemljinoj kori željezo je jedan od najrasprostranjenijih metala. Resorbira se u cijelom probavnom sustavu, najviše u dvanaestercu i gornjem dijelu probavnog trakta. Dolazi u dva oblika kao feri željezo-kojeg ima više u hrani te kao fero željezo, bolje apsorbirani oblik.<br />
Može ga izazvati nedovoljan unos hranom, naime količine koje se nalaze u normalnoj prehrani, jedva su dovoljne potrebama žena u ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Željezo pripada esencijalnim elementima bez kojeg se ne može održati zdravlje. Važan je sastavni dio hemoglobina te enzima, a u zemljinoj kori željezo je jedan od najrasprostranjenijih metala. Resorbira se u cijelom probavnom sustavu, najviše u dvanaestercu i gornjem dijelu probavnog trakta. Dolazi u dva oblika kao feri željezo-kojeg ima više u hrani te kao fero željezo, bolje apsorbirani oblik.</p>
<p class="message_blue" style="font-size:14px;">Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije jedan od najčešćih nedostataka u ljudskom organizmu je nedostatak željeza.</p><br class="clear" /><p>Može ga izazvati nedovoljan unos hranom, naime količine koje se nalaze u normalnoj prehrani, jedva su dovoljne potrebama žena u reproduktivnoj dobi te kod djece koja rastu. Loša apsorpcija iz probavnog sustava, povećan gubitak (kronična krvarenja) te povećane potrebe (trudnoća, dojenje, rast ) su slijedeći važni razlozi nedostatka u organizmu.</p>
<p class="message_blue" style="font-size:14px;">Simptomi nedostatka željeza su česti umor, blijede konjuktive, glatki jezik, krhki nokti i kosa, otečeni gležnjevi, trnci u nogama i rukama, sklonost infekcijama, razdražljivost, podbuhlo lice, snižen krvni tlak.</p><br class="clear" /><p>Glavni prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, meso, jaja, lisnato povrće,mahunarke. Među žitaricama željeza najviše ima u pšeničnom zrnu i brašnu. Jedan od najbogatijih izvora ipak su pšenične mekinje i peršin, pogotovo sušeni listovi peršina.</p>
<div class="hr_shadow" /></div><p>Preporučene dnevne količine željeza su 10-20 mg ili 8 mg/1000 kcal. Žene zbog menstrualnih gubitaka imaju veće potrebe od muškaraca, naročito trudnice (25-30mg. dnevno) i babinjače (15 mg. dnevno). Hranom se unese oko 10- 20 mg. dnevno ali se resorbira samo manji dio.</p>
<div class="hr_shadow" /></div><p>Željezo se najbolje apsorbira kad je uzeto na prazan želudac uz vodu ili voćni sok. Uz željezo se obavezno daje vitamin C radi bolje apsorpcije, jer vitamin mijenja feri, u fero-oblik, koji se jedino može apsorbirati. Nadoknada željeza na usta je sigurna, samo u iznimnim slučajevima, kada uzimanje željeza oralnim putem nije moguće (proljev, povraćanje i sl.) daje se venskim putem. Obično se počinje manjim dozama radi moguće iritacije probavnog sustava.</p>
<p class="message_yellow" style="font-size:14px;">Željezo koje se uzima kao nadoknada često izaziva bol u trbuhu, nagon na povraćanje, proljev ili zatvor. Željezo primijenjeno u velikim dozama može izazvati štetne učinke.</p><br class="clear" /><div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/zeljezo-i-prehrana.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Značenje vlakana u prehrani</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/znacenje-vlakana-u-prehrani.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/znacenje-vlakana-u-prehrani.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 17:10:18 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[glikemicki indeks]]></category>
		<category><![CDATA[ljeto]]></category>
		<category><![CDATA[masne kiseline]]></category>
		<category><![CDATA[probioticki]]></category>
		<category><![CDATA[vlakna]]></category>
		<category><![CDATA[zitarice]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3752</guid>
		<description><![CDATA[Vlakna predstavljaju neprobavljivi kompleks ugljikohidrata koji se nalaze u strukturi biljaka. Vlakna sadržana u hrani opisuju se kao prehrambena vlakna. Zbog činjenice da se ne apsorbiraju u tijelu, prehrambena vlakna nemaju kalorijsku vrijednost, unatoč tome, konzumiranje što više vlakana značajno doprinosi zdravlju.<br />
Dva su glavna tipa prehrambenih vlakana:<br />
Kad jedete složene ugljikohidrate kao što su mahunarke, povrće ili žitarice ili jednostavne ugljikohidrate npr. voće dobivate i određenu količinu vlakna te tijelo takve namirnice probavlja i postupno dobiva njihovu energiju skraćuje ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Vlakna predstavljaju neprobavljivi kompleks ugljikohidrata koji se nalaze u strukturi biljaka. Vlakna sadržana u hrani opisuju se kao prehrambena vlakna. Zbog činjenice da se ne apsorbiraju u tijelu, prehrambena vlakna nemaju kalorijsku vrijednost, unatoč tome, konzumiranje što više vlakana značajno doprinosi zdravlju.</p>
<div class="hr_shadow" /></div><p>Dva su glavna tipa prehrambenih vlakana:</p>
<ul class="list list3">
<ol>
<li>topiva i</li>
<li>netopiva.</li>
</ol>
</ul>
<div class="message_karma_limegreen colored_box"><p style="font-size:13px;">Netopiva vlakna prolazom kroz tijelo dobiva na obujmu te se mijenja vrlo malo. S druge strane topiva vlakna u kombinaciji s vodom stvaraju meki gel. Hranom većinom unosimo oba tipa vlakana.</p></div><br class="clear" /><p>Kad jedete složene ugljikohidrate kao što su mahunarke, povrće ili žitarice ili jednostavne ugljikohidrate npr. voće dobivate i određenu količinu vlakna te tijelo takve namirnice probavlja i postupno dobiva njihovu energiju skraćuje vrijeme prolaska hrane kroz tijelo, manja je mogućnost infekcije te karcinogeno mijenjanje stanice zbog dužeg utjecaja nekih namirnica pogotovo mesa. Preporučeni dnevni unos za odrasle osobe iznosi 20-35 grama. Prosječno unosimo svega 7-8 grama svakodnevno.</p>
<p>Mogući klinički učinci prehrane bogate vlaknima:</p>
<ul class="list list4">
<ol>
<li>smanjuje se unos hrane &#8211; u populaciji koja uzima hranu bogatu vlaknima debljina je rijetka pojava, vjerojatno zbog unosa malo kalorija i porasta osjećaja sitosti. Glikemički indeks vlakana je vrlo nizak te nema stimulacije lučenja inzulina u većoj mjeri.</li>
<li>koronarna bolest srca &#8211; povezuje se obrnuto proporcionalno s povećanim unosom vlakana u prehrani</li>
<li>dijabetes &#8211; unos vlakana hranom u pacijenata s dijabetesom dovodi do odgode u pražnjenu želuca, poboljšanja tolerancije glukoze, redukciji hiperinzulinemije i hiperlipidemije. Sporije oslobađanja energije kod prehrane sa niskim glikemičkim indeksom dovodi do prevencije razvitka tip 2 dijabetesa</li>
<li>Crijevne smetnje &#8211; postoje epidemiološki podaci o obrnuto proporcionalnoj povezanosti vlakana u hrani sa diverikulozom, karcinomom kolona i sindromom iritabilnog kolona</li>
<li>Smanjuje razinu kolesterola-posebice vlakna topljiva u vodi</li>
<li>U tretmanu upalnih bolesti crijeva- fermentacijom vlakana nastaju produkti tzv. kratko lančane masne kiseline koji su glavni izvor energije za kolonocite(stanice sluznice debelog crijeva)</li>
<li>Poboljšavaju probleme kod zatvora</li>
<li>Jačaju imunološki sustav</li>
<li>Poboljšavaju rad probavnog sustava te djeluju prebiotički</li>
<li>Povoljno utječu na PH probave</li>
</ol>
</ul>
<div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/znacenje-vlakana-u-prehrani.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Vitamin C</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/vitamin-c.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/vitamin-c.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 16:05:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vitamini i minerali]]></category>
		<category><![CDATA[antioksidant]]></category>
		<category><![CDATA[estrogen]]></category>
		<category><![CDATA[grejp]]></category>
		<category><![CDATA[kapilare]]></category>
		<category><![CDATA[tolerancija hladnoce]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin c]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3743</guid>
		<description><![CDATA[Szent  Gyorgyi  je iz limuna izolirao askorbinsku kiselinu 1928 godine. Iako je tako kasno otkrivena, askorbinsku kiselinu su empirijski  „upoznali“ mnogi moreplovci koji su od skorbuta gubili gotovo cijelu posadu na dugim putovanjima. Moreplovac James Cook (1728-1779 god.), prvi je i ne znajući što se krije u kiselom kupusu, uspio spasiti većinu svoje  posade dok su drugi moreplovci većinu posade gubili. Vitamin C ima brojna fiziološka svojstva,poneka  još uvijek nepoznata.<br />
Važnije su funkcije slijedeće:<br />
Zanimljivo ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Szent  Gyorgyi  je iz limuna izolirao askorbinsku kiselinu 1928 godine. Iako je tako kasno otkrivena, askorbinsku kiselinu su empirijski  „upoznali“ mnogi moreplovci koji su od skorbuta gubili gotovo cijelu posadu na dugim putovanjima. Moreplovac James Cook (1728-1779 god.), prvi je i ne znajući što se krije u kiselom kupusu, uspio spasiti većinu svoje  posade dok su drugi moreplovci većinu posade gubili. Vitamin C ima brojna fiziološka svojstva,poneka  još uvijek nepoznata.</p>
<div class="hr" /></div><p>Važnije su funkcije slijedeće:</p>
<ul class="list list4">
<ul>
<li>djeluje kao snažan antioksidans, sprečavajući oksidaciju mnogih tvari, osobito mnogih namirnica, time i njihovo kvarenje</li>
<li>ima važnu ulogu u stvaranju kolagena i međustanične cementne tvari, stvaranje hrskavice, zubnog dentina</li>
<li>ništa manje važna uloga je u održavanju normalnog stanja kapilara što se najjasnije očituje kad pri deficitu vitamina C dolazi do opsežnih kapilarnih krvarenja</li>
<li>pospješuje zacjeljivanje rana</li>
<li>pospješuje rast</li>
<li>pospješuje apsorpciju željeza</li>
<li>održava koru nadbubrežne žlijezde i pridonosi toleranciji hladnoće</li>
</ul>
</ul>
<p class="message_green" style="font-size:13px;">Vitamin C ima važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina fenilalanina, tirozina i triptofana. Većina živih bića stvaraju  C vitamin u svom tijelu, čovjek je među rijetkim bićima koji to nisu sposobni.</p><br class="clear" /><ul class="accordion"><li><a href="#" class="opener"><strong>Linus  Pauling</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Linus  Pauling  pretpostavio je da smo proizvodili  vitamin C u prošlosti, ali smo tu sposobnost izgubili jer smo ga dobivali mnogo iz voća. Štoviše zajednička značajka nas i  drugih vrsta koje su izgubile tu sposobnost jest prethodna voćem bogata prehrana.</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>Najosjetljiviji vitamin</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Vitamin C jedan je od najosjetljivijih vitamina. Lako ga razaraju ili mu smanjuju koncentraciju brojni kemijski, fizički i biološki agensi. Kuhanjem se može uništiti gotovo sav vitamin. Vitamin C uništava i prirodna oksidacija. Prerezana jabuka ubrzo zbog oksidacije potamni, a vitamin C se smanjuje i gubi. Kisela sredina pogoduje stabilnosti vitamina C jer u njoj praktički ne djeluju enzimi koji pomažu destrukciji vitamina. Ako krumpir pečemo ili kuhamo, izgubi se mnogo manje vitamina C nego ako ga gnječimo na zraku zbog pripremanja  krumpir-pirea.</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>Dnevne potrebe</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>O dnevnim potrebama vitamina C mišljenja su se mijenjala i razlikovala. Razlikuju se još i danas. Ipak prevladava mišljenje da je za djecu dovoljna količina od 45 mg, a za odrasle osobe oba spola 60-75 mg. U bolesti i posebnim stanjima ga treba više pa tako ako  dodajemo C vitamin  u većim količinama nego  što su to preporučene dnevne doze(RDA) moguće su višestruke koristi u smislu zaštite kardiovaskularnog  sustava, povećane apsorpcije željeza iz probavnog trakta, manji rizik nastanka mrene, manji  rizik nastanka nekih karcinoma, bolji oporavak u kroničnim bolestima te stresnim stanjima.</p>
</div></div></li></ul><div class="hr_shadow" /></div><p>Zanimljivo je još spomenuti da konzumiranje većih doza C vitamina (1-3 g) dnevno kod žena na hormonskoj zamjenskoj terapiji  podiže nivo estrogena u krvi te da bolesnici koji imaju visoki krvni tlak i koriste blokatore kalcijevih kanala u svojoj dnevnoj terapiji trebaju izbjegavati grejp kao izvor C vitamina jer bitno utječe na metabolizam spomenutih lijekova.</p>
<div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/vitamin-c.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Vitamin A</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/vitamin-a.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/vitamin-a.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 15:56:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vitamini i minerali]]></category>
		<category><![CDATA[jetra]]></category>
		<category><![CDATA[mrkva]]></category>
		<category><![CDATA[oksidacija]]></category>
		<category><![CDATA[rast]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin a]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3741</guid>
		<description><![CDATA[Vitamin A ili retinol javlja se u više fizioloških oblika. Većina kralješnjaka i beskralješnjaka pretvaraju dijetalne karotinoide u crijevima u vitamin A i tako ga apsorbiraju. Mnoge ga životinje uskladištavaju u jetri. U biljkama se nalazi u obliku provitamina A ili karotina.<br />
Izvori vitamina A su u raznim namirnicama i količinama. Vitamina A odnosno karotina ima u mrkvi, u zelenim dijelovima maslačka, kolerabi, špinatu, palminu ulju peršinu, metvici, bijeloj repi, bundevi i u jetri mnogih životinja te u ulju jetre ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Vitamin A ili retinol javlja se u više fizioloških oblika. Većina kralješnjaka i beskralješnjaka pretvaraju dijetalne karotinoide u crijevima u vitamin A i tako ga apsorbiraju. Mnoge ga životinje uskladištavaju u jetri. U biljkama se nalazi u obliku provitamina A ili karotina.</p>
<p>Izvori vitamina A su u raznim namirnicama i količinama. Vitamina A odnosno karotina ima u mrkvi, u zelenim dijelovima maslačka, kolerabi, špinatu, palminu ulju peršinu, metvici, bijeloj repi, bundevi i u jetri mnogih životinja te u ulju jetre raznih riba (bakalara,lososa ), nalazi se i u mnogim jestivim samoniklim biljkama.</p>
<div class="message_karma_cherry colored_box"><p style="font-size:13px;">Deficit vitamina A izaziva promjene na oku (noćna sljepoća), degeneraciju živaca, abnormalnost kostiju, pitrijazu, psorijazu, akne, folikulitis, reproduktivne poremećaje i kongenitalne anomalije.</p></div><br class="clear" /><div class="hr_shadow" /></div><div class="message_karma_silver colored_box"><p style="font-size:13px;">Suficit vitamina A, izaziva toksične simptome i u ljudi i u životinja. Mogu se javiti iritabilnost, oštećenje živaca, umor, nesanica, bolovi u zglobovima.</p></div><br class="clear" /><p class="callout2"><span>Glavne fiziološke funkcije vitamina A su: rast, reprodukcija i produkcija vidnog purpura. Utječe na rast svih stanica epitela sluznica i kože,svih stanica tkiva i organa.</span></p><br class="clear" /><p>Do gubljenja ili nedovoljnog iskorištavanja vitamina A dolazi kod bolesti jetre, kod bolesti crijeva koja ne mogu karotin pretvarati u vitamin A, zbog loše apsorpcije jer nema žuči (opstuktivni ikterus, teške bolesti jetre) potrebne za digestiju masti, zatim zbog kuhanja, pečenja i pržena jela oksidacija toplinom) zbog učinka bolesti koje povećavaju izlučivanje i destrukciju vitamina A (bubrežne bolesti) i zbog premale količine uzete hranom.</p>
<p class="message_blue" style="font-size:13px;">Preporučene dnevna količina za odrasle je 800-1000 mikrograma a za djecu 350-500 mikrograma.</p><br class="clear" /><p>Iskorištavanje vitamina A se povećava:</p>
<ul class="list list3">
<ul>
<li>kad postoje dovoljne zalihe u jetri,</li>
<li>kad je povećana aktivnost faktora koji stimuliraju pretvaranje karotina (inzulin, tiroksin),</li>
<li>kad žuč i masti osiguravaju normalnu apsorpciju,</li>
<li>kad je organizmu na raspolaganju dijetalni protein koji mobilizira vitamin A iz jetrenih skladišta</li>
</ul>
</ul>
<p class="message_red" style="font-size:13px;">Kuhanjem i drugim termičkim načinima obrade povrća izgubi se čak do 50% vitamina A.</p><br class="clear" /><div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/vitamin-a.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Trudnoća</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/trudnoca.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/trudnoca.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 15:49:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[Žene i prehrana]]></category>
		<category><![CDATA[majka]]></category>
		<category><![CDATA[masne kiseline]]></category>
		<category><![CDATA[omega 3]]></category>
		<category><![CDATA[prehrana]]></category>
		<category><![CDATA[trudnoca]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3738</guid>
		<description><![CDATA[Majčina prehrana prije i tijekom trudnoće utječe na efikasnost placente kroz koju beba dobiva sve potrebne tvari za rast i razvoj. Sve je više dokaza o povezanosti načina razvoja djeteta u maternici i rizika razvoja srčanih oboljenja, povišenog tlaka, dijabetesa ili karcinoma kasnije tijekom života.<br />
Npr. dijete koje su pedijatri procijenili da je kratko i mršavo po porodu ima prema nekim istraživanjima veliku vjerojatnost razvoja koronarne bolesti u odrasloj dobi. Ukoliko fetus ne raste u odgovarajućim uvjetima u maternici podložna ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Majčina prehrana prije i tijekom trudnoće utječe na efikasnost placente kroz koju beba dobiva sve potrebne tvari za rast i razvoj. Sve je više dokaza o povezanosti načina razvoja djeteta u maternici i rizika razvoja srčanih oboljenja, povišenog tlaka, dijabetesa ili karcinoma kasnije tijekom života.</p>
<div class="hr" /></div><p>Npr. dijete koje su pedijatri procijenili da je kratko i mršavo po porodu ima prema nekim istraživanjima veliku vjerojatnost razvoja koronarne bolesti u odrasloj dobi. Ukoliko fetus ne raste u odgovarajućim uvjetima u maternici podložna su obolijevanjima u ranom životu pa čak i „smrti djeteta u kolijevci“.</p>
<div class="hr" /></div><div class="message_karma_limegreen colored_box"><p style="font-size:13px;">Esencijalne masne kiseline su potrebne ljudskom tijelu od začeća do starosti. Dobar omjer se postiže optimalnim unosom Omega 3 i Omega 6 esencijalnih masnih kiselina. Zapadnjačka prehrana ima tendenciju povećane potrošnje Omege 6 naspram smanjenom unosu poželjne Omege 3. U trudnoći ovaj nerazmjer u potrošnji esencijalnih masnih kiselina može dovesti do predispozicije za preeklampsiju te prerani porod.</p></div><br class="clear" /><p class="message_green" style="font-size:13px;">Omega 3 u majčinoj prehrani su ključno važne za razvitak djetetovog mozga i očiju.</p><br class="clear" /><p>Prenatalni rizici i potencijalno loši ishodi trudnoće:</p>
<ul class="list list3">
<ul>
<li>Adolescencija &#8211; trudnice mlađe od 18 godina,</li>
<li>Loše prehrambene navike, a povećane potrebe</li>
<li>Tri ili više trudnoća u zadnjih nekoliko godina, posebno spontani pobačaji</li>
<li>Prekomjerna tjelesna težina, što može dovesti do povećanog rizika za gestacijski dijabetes, preeklampsiju, eklampsiju, carski rez</li>
</ul>
</ul>
<p class="message_blue" style="font-size:13px;">Tijekom trudnoće posebnu pažnju treba posvetiti praćenju unosa kalcija, folata, magnezija, željeza, Vit. E, cinka te Vit. D.</p><br class="clear" /><div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/trudnoca.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Sportski napitci</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/sportski-napitci.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/sportski-napitci.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 15:07:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vitamini i minerali]]></category>
		<category><![CDATA[energetski napitak]]></category>
		<category><![CDATA[hipertonicni]]></category>
		<category><![CDATA[hipotonicni]]></category>
		<category><![CDATA[izotonicni]]></category>
		<category><![CDATA[proteini]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3731</guid>
		<description><![CDATA[S obzirom na motalitet (pokretljivost) probavnog sustava, napici se dijele na hipotonične, izotonične i hipertonične. Voda je regulator tjelesne temperature. Znojenjem se  organizam štiti od porasta tjelesne temperature. Kada ne bi bilo znojenja, osobi teškoj 70 kg nakon fizičke aktivnosti u trajanju od samo 30 minuta porasla bi tjelesna temperatura sa 37 stupnjeva na čak 47 stupnjeva.<br />
Koja je svrha sportsko-energetskih napitaka?<br />
Dva su osnovna čimbenika koja utječu na brzinu kojom se unesena tekućina iskorištava u organizmu:<br />
Na oba navedena ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>S obzirom na motalitet (pokretljivost) probavnog sustava, napici se dijele na hipotonične, izotonične i hipertonične. Voda je regulator tjelesne temperature. Znojenjem se  organizam štiti od porasta tjelesne temperature. Kada ne bi bilo znojenja, osobi teškoj 70 kg nakon fizičke aktivnosti u trajanju od samo 30 minuta porasla bi tjelesna temperatura sa 37 stupnjeva na čak 47 stupnjeva.</p>
<div class="hr" /></div><p>Koja je svrha sportsko-energetskih napitaka?</p>
<ul class="list list4">
<ul>
<li>Nadoknada izgubljene tekućine</li>
<li>Nadoknada izgubljenih, ključnih elektrolita natrija i kalija</li>
<li>Osiguravanje &#8220;sirovine&#8221; za produkciju glikogena u jetri i mišićima</li>
<li>Poboljšanje ukupne fizičke i psihičke performanse vrhunskih sportaša</li>
</ul>
</ul>
<p>Dva su osnovna čimbenika koja utječu na brzinu kojom se unesena tekućina iskorištava u organizmu:</p>
<ul class="list list3">
<ol>
<li>Brzina pražnjenja želuca. Znanstvena istraživanja su pokazala da se izotonični napici obogaćeni sa 6 – 8% ugljikohidrata prazne iz želuca jednakom brzinom kao i voda.</li>
<li>S druge strane, volumen tekućine u želucu  može utjecati na brzinu pražnjenja.</li>
</ol>
</ul>
<p>Na oba navedena čimbenika utječe sastav tekućine koju sportaši unose, te se tako ova oba čimbenika i uzimaju u obzir kod proizvodnje sportskih napitaka. Sportski napici moraju biti kreirani tako da zadovolje potrebe za nadoknadom izgubljene tekućine, osiguraju potrebne količine elektrolita i ugljikohidrata, te osiguraju brzo pražnjenje želuca i brzu apsorpciju.</p>
<p class="message_yellow" style="font-size:13px;">Imajući na umu činjenicu da se proteini tijela počinju grušati tj. koagulirati na 42 stupnja, nije niti potrebno navoditi da bi bez znojenja nastupila smrt. Nadalje nedostatak tekućine uzrokuje naglo opadanje krvnog tlaka, grčenje mišića, suhoću stanica organizma, a time nemogućnost obavljanja vitalnih funkcija.</p><br class="clear" /><div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/sportski-napitci.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Sindrom policističnih jajnika</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/sindrom-policisticnih-jajnika.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/sindrom-policisticnih-jajnika.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 15:03:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Žene i prehrana]]></category>
		<category><![CDATA[akne]]></category>
		<category><![CDATA[jajnici]]></category>
		<category><![CDATA[menstruacija]]></category>
		<category><![CDATA[neplodnost]]></category>
		<category><![CDATA[pretilost]]></category>
		<category><![CDATA[sindrom]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3728</guid>
		<description><![CDATA[Naziv je  uveden prije više od 6o godina. Početak poremećaja  obično nastaje  nakon prve menstruacije. Spada među najčešće endokrinopatije žena, s učestalošču  oko 3%  žena adolescentne  i odrasle dobi. U otprilike 20-25% žena fertilne dobi ima jajnike  nalik na policistične, one nemaju kliničkih smetnji i imaju uredna krvarenja, a dijagnoza se postavlja temeljem UZV nalaza i izgleda jajnika (povećani jajnici, sa rubno postavljenim brojnim cisticama).<br />
<br />
Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Naziv je  uveden prije više od 6o godina. Početak poremećaja  obično nastaje  nakon prve menstruacije. Spada među najčešće endokrinopatije žena, s učestalošču  oko 3%  žena adolescentne  i odrasle dobi. U otprilike 20-25% žena fertilne dobi ima jajnike  nalik na policistične, one nemaju kliničkih smetnji i imaju uredna krvarenja, a dijagnoza se postavlja temeljem UZV nalaza i izgleda jajnika (povećani jajnici, sa rubno postavljenim brojnim cisticama).</p>
<ul class="accordion"><li><a href="#" class="opener"><strong>Pacijentice se najčešće žale na...</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Pacijentice se najčešće žale na:</p>
<ul>
<li>neuredna krvarenja iz maternice</li>
<li>pretilost</li>
<li>izostanke menstruacije po nekoliko mjeseci</li>
<li>pojačana dlakavost</li>
<li>pojavu akni</li>
<li>ispadanje kose</li>
<li>neplodnost</li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>Rizici takvih žena su...</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Rizici takvih žena su:</p>
<ul>
<li>povišena učestalost reprodukcijskih i ne reprodukcijskih poremećaja</li>
<li>smanjena plodnost</li>
<li>češći spontani pobačaji</li>
<li>kasnija pretilost i razvoj kliničkih znakova   sindroma policističnih jajnika</li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>U dijagnostici se preporučuju najmanje...</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>U dijagnostici se preporučuju najmanje:</p>
<ul>
<li>anamneza i klinički znakovi &#8211; simptomi</li>
<li>ultrazvuk-transvaginalna sonda</li>
<li>BMI,W-H odnos</li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>U liječenju postoji nekoliko pristupa...</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>U liječenju postoji nekoliko pristupa:</p>
<ul>
<li>smanjenje tjelesne težine</li>
<li>poticanje fizičke aktivnosti</li>
<li>prestanak pušenja,uzimanja alkohola</li>
<li>farmakološki pristup-lijekovima</li>
<li>kirurško liječenje</li>
</ul>
<p>&nbsp;</p>
</div></div></li></ul><div class="message_karma_cherry colored_box"><p style="font-size:13px;">U prehrani je poželjno izbjegavati rafinirane ugljikohidrate (keksi, kolači, bijeli šećer, kruh, peciva od bijelog brašna). Ograničiti unos crvenog mesa, ne više od 1-2x tjedno.</p></div><br class="clear" /><div class="message_karma_limegreen colored_box"><p style="font-size:13px;">Unositi u organizam Omega-3-masne kiseline iz ribe i ribljeg ulja. Smanjuju razinu LDL kolesterola (štetnog kolesterola) i triglicerida, jačaju imunitet, ublažavaju depresiju, reguliraju  krvni tlak. Adekvatna zamjena za riblje ulje su i sjemenke lane, svježe samljevene i pridodane jelu ili jogurtu i to 4xtjedno 5o mg.</p></div><br class="clear" /><div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/sindrom-policisticnih-jajnika.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Raspoloženje</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/raspolozenje.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/raspolozenje.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 14:54:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[anksioznost]]></category>
		<category><![CDATA[autizam]]></category>
		<category><![CDATA[hormon srece]]></category>
		<category><![CDATA[raspolozenje]]></category>
		<category><![CDATA[seratonin]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<category><![CDATA[tjeskoba]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3726</guid>
		<description><![CDATA[Većina ljudi danas je donekle svjesna činjenice da naše dnevno raspoloženje ovisi o hrani koju konzumiramo. Međutim, mnogo je onih koji se iznenade stupnjem poboljšanja općeg raspoloženja nakon promjene prehrambenih navika.<br />
U današnje vrijeme postoji niz znanstvenih dokaza koji izravno dovode u vezu psihičko stanje i određene hranjive tvari čiji su nedostatak ili neravnoteža možebitni uzroci samog problema. Nasreću takvu je nepovoljnu situaciju moguće prepoznati i tretirati te na taj način omogućiti pacijentu i njegovoj okolini normalniji život.<br />
<br />
Prehrambene ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Većina ljudi danas je donekle svjesna činjenice da naše dnevno raspoloženje ovisi o hrani koju konzumiramo. Međutim, mnogo je onih koji se iznenade stupnjem poboljšanja općeg raspoloženja nakon promjene prehrambenih navika.</p>
<div class="message_karma_limegreen colored_box"><p style="font-size:13px;">Jedan od načina na koji možemo spriječiti znatnije promjene u raspoloženju je da biramo hranu koja će nam razinu šećera u krvi održavati ujednačenom tijekom čitavog dana. U modernom svijetu mnogima od nas to baš i ne polazi za rukom, a posljedice su vidljive u oslabljenoj radnoj učinkovitosti te osjećajem sputanosti u vlastitom privatnom životu.n</p></div><br class="clear" /><p class="message_blue" style="font-size:13px;">Česte oscilacije razine šećera u krvi mogu povećati stupanj tjeskobe i stresa  što se očituje čestim promjenama u našem raspoloženju.</p><br class="clear" /><ul class="accordion"><li><a href="#" class="opener"><strong>Serotonin (hormon sreće)</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Opće je prihvaćena tvrdnja da se uzrokom mnogih slučajeva „Kliničke depresije“ može smatrati niska razina serotonina, poznatijeg kao „hormon sreće“. Prije nego što posegnemo za lijekovima koji pomažu u tretiranju takvog stanja (npr. Seroxat), trebamo imati na umu činjenicu da pravilnom prehranom naš organizam može prirodnom putem proizvesti dovoljnu količinu vlastitog serotonina.</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>Moj savjet</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Serotonin, između ostalog, utječe i na kvalitetu našeg sna. Kao nutricionist mogu Vam pomoči da otkrijete u kojoj mjeri Vaša prehrana zadovoljava uvjete neophodne za stvaranje optimalne količine hormona serotonina.</p>
</div></div></li><li><a href="#" class="opener"><strong>Poremećaj raspoloženja</strong></a><div class="slide-holder"><div class="slide"><p>Za poremećaj raspoloženja koji se javlja pri smjeni godišnjih doba  u znatnoj je mjeri odgovoran nedostatak vitamina D te drugih hranjivih tvari koje u organizam unosimo redovitom prehranom. Ponekad nam čak ni zdrava prehrana ne jamči da će naš organizam na pravilan način apsorbirati hranjive tvari potrebne za sintezu spojeva koji igraju ulogu u našem raspoloženju. Uzroke takvog stanja možemo potražiti u lošoj probavi ili prevelikoj količini stresa. Brza i previše obrađena te druga hrana koja obiluje štetnim sastojcima i prekomjernim količinama šećera, može, naročito kod djece i mladih, prouzročiti niz problema vezanih uz hiperaktivnost (ADHD) ili jednostavno napadaje bijesa, a ne izostaju ni poremećaji spavanja te sve izraženija pojava depresije.</p>
</div></div></li></ul><div class="message_karma_limegreen colored_box"><p style="font-size:13px;">Također Vam nudim pomoć u liječenju različitih psihičkih bolesti i poremećaja kao što su: bipolarni poremećaj, anksioznost ili autizam.</p></div><br class="clear" /><p>U današnje vrijeme postoji niz znanstvenih dokaza koji izravno dovode u vezu psihičko stanje i određene hranjive tvari čiji su nedostatak ili neravnoteža možebitni uzroci samog problema. Nasreću takvu je nepovoljnu situaciju moguće prepoznati i tretirati te na taj način omogućiti pacijentu i njegovoj okolini normalniji život.</p>
<div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/raspolozenje.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Probavne tegobe</title>
		<link>http://www.vitamedzona.com/probavne-tegobe.html</link>
		<comments>http://www.vitamedzona.com/probavne-tegobe.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 14:48:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[acido]]></category>
		<category><![CDATA[elektroliti]]></category>
		<category><![CDATA[mucnina]]></category>
		<category><![CDATA[nadutost]]></category>
		<category><![CDATA[povrce]]></category>
		<category><![CDATA[probava]]></category>
		<category><![CDATA[probavne tegobe]]></category>
		<category><![CDATA[voce]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://vitamedzona.com/?p=3723</guid>
		<description><![CDATA[Usporedi li se ljudsko tijelo sa strojem čiji svaki djelić mora svakodnevno besprijekorno funkcionirati, nameće se zaključak da mu je prije svega potrebno osigurati „gorivo“: ugljikohidrate, masti i bjelančevine.<br />
<br />
Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;<br />
<br />
]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Usporedi li se ljudsko tijelo sa strojem čiji svaki djelić mora svakodnevno besprijekorno funkcionirati, nameće se zaključak da mu je prije svega potrebno osigurati „gorivo“: ugljikohidrate, masti i bjelančevine.</p>
<div class="tabs-area"><ul class="tabset"><li><a href="#tab-4" class="tab"><span>Namirnice</span></a></li><li><a href="#tab-5" class="tab"><span>Probavni organi</span></a></li><li><a href="#tab-6" class="tab"><span>Proces probave</span></a></li><li><a href="#tab-7" class="tab"><span>Dnevni unos</span></a></li></ul><div id="tab-4" class="tab-box"><p>Namirnice koje uzimamo doduše sadrže raznolike, složene oblike tih tvari, ali  se one procesom probave moraju razgraditi na jednostavnije jedinice. To se postiže razgradnjom u probavnom sustavu, odakle se sve hranjive tvari, voda, elektroliti, vitamini i minerali daje apsorbiraju i sudjeluju u svim metaboličkim procesima u organizmu.</p>
</div><div id="tab-5" class="tab-box"><p>Pored uloge u probavi i apsorpciji unesenih sastojaka, probavni organi aktivno sudjeluju i u održavanju ravnoteže vode, elektrolita i acido-bazne ravnoteže u organizmu. Štoviše probavni sustav ima veliku ulogu i u stvaranju imunološkog odgovora.</p>
</div><div id="tab-6" class="tab-box"><p>Proces probave započinje već u ustima lučenjem sline i žvakanjem. Žvakanje također potiče želudac da i on počne lučenje probavnih sokova te da spremno dočeka hranu. Ako je ona dobro prožvakana i usitnjena, daljnja probava  u jednjaku, želucu i tankom crijevu bit će olakšana, a vitalne tvari i  energija osigurane svim tjelesnim stanicama. Neprobavljeni se sastojci hrane izlučuju iz debelog crijeva stolicom. Opće loše osjećanje, bezvoljnost, manjak energije, slabost koncentracije i poremećaje spavanja teško ćemo povezati s probavom. Ipak ti udaljeni signali mogu ukazivati na poremećaje u probavnom sustavu. Objašnjenje treba tražiti   u međusobnoj povezanosti probave i svih tjelesnih funkcija.</p>
</div><div id="tab-7" class="tab-box"><p>U današnje vrijeme, unatoč  raznolikoj  i bogatoj ponudi namirnica, nije lako održati uravnoteženi, ispravan dnevni unos svih potrebnih sastojaka hrane. To se prije svega odnosi na zaposlene ljude koji  rade pod pritiskom i u stalnoj su stisci s vremenom. Često jedu s nogu, nedovoljno žvaču, a obroci obiluju rafiniranim, industrijski obrađenim namirnicama. Svježa, sirova hrana biljnog porijekla (voće i povrće) najčešće nije uobičajeni sastojak dnevnih obroka. Tako jednolična i kalorična hrana, uz ostale nedostatke suvremene prehrane i nedovoljno kretanje, postaje uzrokom niza probavnih tegoba.</p>
</div></div><div class="hr" /></div><p class="message_yellow" style="font-size:13px;">Poremećajima probave posebno su podložne osobe starije životne dobi. Njihov probavni sustav ne radi  kao nekad, oni otežano žvaču, u njih je manje želučanih sokova, a hranjivi se sastojci slabije iskorištavaju i  apsorbiraju. Želudac je posebno osjetljiv i prvi signali će vjerojatno stići  iz njega. Čest osjećaj težine u želucu, mučnina, nadutost, podrigivanje, dobar su razlog da se zapitamo što se događa s našom probavom.</p><br class="clear" /><div class="hr_top_link" /></div><a href="#" class="link-top">na vrh</a><br class="clear" /><div class="message_karma_pink colored_box" align=center>
<p style="font-size: 20px;"><span style="color: #ffffff;">Prehrambene konzultacije te Škola mršavljenja su mogući i bez dolaska u &#8220;Centar prehrane i Školu mršavljenja&#8221;</span></p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.vitamedzona.com/probavne-tegobe.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

