Depresija i prehrana
[frame style=”modern” image_path=”https://www.vitamedzona.com/wp-content/uploads/2011/05/depresija_0.jpg” link_to_page=”” target=”” description=”” size=”banner_regular”]
[callout font_size=”13px” style=”coffee”]Depresija je poremećaj raspoloženja koji izaziva osjećaj tuge, beznađa ili očaja tijekom dužeg vremena, ostavlja traga u psihičkom, fizičkom i socijalnom životu pojedinca. Očituje se malodušnošću, nedostatkom motivacije i samopoštovanja, nesanicom, mentalnom i fizičkom usporenošću.[/callout]
[tabset tab1=”Prikrivena depresija” tab2=”Uzroci” tab3=”Utjecaji”]
[tab]
[one_half]
[/one_half]
[one_half_last]
U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.
[/one_half_last]
[notify_box font_size=”13px” style=”yellow”]U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.[/notify_box]
[/tab]
[tab]
Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži mozga. Točan mehanizam uzroka nije poznat no često povod mogu biti stresni životni događaj i, hormonske promjene, bolest ili čak neki lijekovi.
[callout font_size=”13px” style=”cherry”]Depresija se najčešće povezuje sa prehranom koja je bogata, mesom uzgojenim uporabom antibiotika, alkoholom, kavom, konzervansima, šećerom, kemikalijama i bojama u hrani.[/callout]
[one_fourth]
Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu, avokado,smokve. Preporučeno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voće i povrće, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše.[/one_fourth]
[three_fourth_last]
Ljudski mozak čini svega 2% tjelesne mase i uglavnom se sastoji od masti, a opskrbljuje ga oko 30% cirkulirajuće krvi. Trilijuni živčanih stanica, neurona, je rasprostranjeno u tijelu, no u najvećoj ih koncentraciji ima u mozgu. Neuroni komuniciraju međusobno putem kemijskih supstanci zvanih neurotransmiteri, građenih od aminokiselina. Različiti neurotransmiteri različitom razinom svoje aktivnosti određuju naše raspoloženje i pamćenje. U slučaju suviška jednog od neurotransmitera osjećati čete se sretno i zadovoljno dok u slučaju niske razine drugog javlja se osjećaj zamora i nemotiviranosti. Neurotransmitere možete u odrečenoj mjeri održati u ravnoteži i time zadržati kontrolu nad raspoloženjem pravilnom, izbalansiranom prehranom.[/three_fourth_last]
[notify_box font_size=”13px” style=”blue”]
Žene su dva puta podložnije depresiji u odnosu na muškarce zbog hormonski uvjetovanih zbivanja kao što su menstruacija, trudnoća, menopauza, dok depresija muškarca češće ostaje nedijagnosticirana i time neliječena.
[/notify_box]
[/tab]
[tab]
[one_half]
[/one_half]
[one_half_last]
[/one_half_last]
Depresija, nesanica te žudnja za hranom može se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Depresivni pacijenti skloniji su infekcijama.
[hr]
Najveći upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin, noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti neurotransmitere. Rezultat može biti depresija i drugi psihički simptomi. Granični nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji.
[callout2]Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora, omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške depresije.[/callout2]
[/tab]
[/tabset]
[top_link]na vrh[/top_link]
Hranom do 100% zdravlja