U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.
Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži mozga. Točan mehanizam uzroka nije poznat no često povod mogu biti stresni životni događaj i, hormonske promjene, bolest ili čak neki lijekovi.
Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu, avokado,smokve. Preporučeno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voće i povrće, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše.
Ljudski mozak čini svega 2% tjelesne mase i uglavnom se sastoji od masti, a opskrbljuje ga oko 30% cirkulirajuće krvi. Trilijuni živčanih stanica, neurona, je rasprostranjeno u tijelu, no u najvećoj ih koncentraciji ima u mozgu. Neuroni komuniciraju međusobno putem kemijskih supstanci zvanih neurotransmiteri, građenih od aminokiselina. Različiti neurotransmiteri različitom razinom svoje aktivnosti određuju naše raspoloženje i pamćenje. U slučaju suviška jednog od neurotransmitera osjećati čete se sretno i zadovoljno dok u slučaju niske razine drugog javlja se osjećaj zamora i nemotiviranosti. Neurotransmitere možete u odrečenoj mjeri održati u ravnoteži i time zadržati kontrolu nad raspoloženjem pravilnom, izbalansiranom prehranom.
Depresija, nesanica te žudnja za hranom može se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Depresivni pacijenti skloniji su infekcijama.
Najveći upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin, noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti neurotransmitere. Rezultat može biti depresija i drugi psihički simptomi. Granični nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji.
Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora, omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške depresije.
