Depresija i prehrana

depresija 0 703x201 Depresija i prehrana

Depresija je poremećaj raspoloženja koji izaziva osjećaj tuge, beznađa ili očaja tijekom dužeg vremena, ostavlja traga u psihičkom, fizičkom i socijalnom životu pojedinca. Očituje se malodušnošću, nedostatkom motivacije i samopoštovanja, nesanicom, mentalnom i fizičkom usporenošću.


img zoom 2 small Depresija i prehranadepresija 1 324x180 Depresija i prehrana

 

U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.


 

U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu. Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.


Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži mozga. Točan mehanizam uzroka nije poznat no često povod mogu biti stresni životni događaj i, hormonske promjene, bolest ili čak neki lijekovi.

Depresija se najčešće povezuje sa prehranom koja je bogata, mesom uzgojenim uporabom antibiotika, alkoholom, kavom, konzervansima, šećerom, kemikalijama i bojama u hrani.


Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu, avokado,smokve. Preporučeno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voće i povrće, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše.

Ljudski mozak čini svega 2% tjelesne mase i uglavnom se sastoji od masti, a opskrbljuje ga oko 30% cirkulirajuće krvi. Trilijuni živčanih stanica, neurona, je rasprostranjeno u tijelu, no u najvećoj ih koncentraciji ima u mozgu. Neuroni komuniciraju međusobno putem kemijskih supstanci zvanih neurotransmiteri, građenih od aminokiselina. Različiti neurotransmiteri različitom razinom svoje aktivnosti određuju naše raspoloženje i pamćenje. U slučaju suviška jednog od neurotransmitera osjećati čete se sretno i zadovoljno dok u slučaju niske razine drugog javlja se osjećaj zamora i nemotiviranosti. Neurotransmitere možete u odrečenoj mjeri održati u ravnoteži i time zadržati kontrolu nad raspoloženjem pravilnom, izbalansiranom prehranom.


Žene su dva puta podložnije depresiji u odnosu na muškarce zbog hormonski uvjetovanih zbivanja kao što su menstruacija, trudnoća, menopauza, dok depresija muškarca češće ostaje nedijagnosticirana i time neliječena.


img zoom 2 small Depresija i prehranadepresija 2 324x180 Depresija i prehrana
img zoom 2 small Depresija i prehranadepresija 3 324x180 Depresija i prehrana

 

Depresija, nesanica te žudnja za hranom može se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Depresivni pacijenti skloniji su infekcijama.

Najveći upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin, noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti neurotransmitere. Rezultat može biti depresija i drugi psihički simptomi. Granični nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji.

Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora, omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške depresije.


na vrh

Hranom do 100% zdravlja

add branko.vrcic