Bolesti dojke

U otprilike polovice žena javljaju se dobroćudne promjene dojke. Najčešća, fibrocistična bolest, očituje se kombinacijom pojave čvorića u dojci, napetošću i bolnim dojkama. Žene koje pate od fibrocistične promjene dojke mogu imati dojke pune čvorića koji se mijenjaju ovisno o menstruacijskom ciklusu: gusto tkivo dojke, pojedinačne ili brojne ciste i/ili glatke, mekane pomične i bezbolne fibroadenome.

Karcinom dojke se može otkriti u ranoj fazi mamografijom, a u kasnijoj fazi palpacijom dojke. Nasljedni karcinom dojke se javlja obično u mlačoj životnoj dobi, zahvaća obje dojke i često između bliskih rođaka.

S druge strane, rak dojke zauzima 3. mjesto među uzrocima smrti i 2. mjesto među karcinomima kao uzrocima smrti među ženama. Rizik raste s godinama, a otprilike 1 od 20 karcinoma dojke se nasljeđuje.

Mehanizam nastanka raka dojke je nepoznat no zna se da postoje određeni nutrijenti koji imaju značajan utjecaj na tkivo dojke. Spojevi poznatiji kao lignani i izoflavonoidi mogu imati značajnu ulogu. Za svaku je ženu posebno važno redovito vršiti samo pregled dojki.

rak dojke objasnjenje 135x76 Bolesti dojke

Azijatkinje dokazano imaju manji rizik pojavnosti karcinoma dojke. Njihova prehrana je siromašna mastima, a dnevno uzimaju 10-40g sojinih proizvoda.

Epidemiološki pokazatelji i ispitivanja na životinjama pokazala su jaku povezanost između povećanog unosa masti i debljine s povećanom učestalosti karcinoma dojke. Obzirom na povezanost fibrocistične bolesti dojke i kofeina i metilksantina, izbjegavanje ili ograničavanje unosa kave, čaja, kola pića, nekih analgetika, čokolade, teofilina može biti korisno. Isto tako, prestanak pušenja je važan jer nikotin potiče rast i formiranje cista.

Antioksidanti, povrće i soja, kao i bijelo meso te dnevni unos 25g netopljivih vlakana (pšenične mekinje) povezuju se sa smanjenim rizikom nastanka karcinoma dojke. Lan je najbogatiji izvor lignana, spojeva koji imaju pozitivan utjecaj na tkivo dojke.