Astma
Astma je multifaktorijalna bolest karakterizirana akutnim napadajima gubitka daha, hripanja, kašljanja, teškog disanja koji mogu varirati od blagih do opasnih po život. Patofiziološka podloga podrazumijeva upalu bronha povezanu s preosjetljivošću dišnih putova uz povećanu produkciju sluzi koja se očituje već spomenutim simptomima. Mogući pomagači u nastajanju astme mogu biti svakodnevne namirnice pšenica, mlijeko, namirnice koje sadrže plijesan, kikiriki, riba, jaja, ili prehrambeni aditivi kao što su sulfiti u sušenom voću, kobasicama, čemu, octu, pivu, vinima te konzervansi u cijelom nizu proizvoda gazirana pića, gume za žvakanje, E 310, E320, E 316.
Napadaji astme su obično provocirani alergenima koji se udišu kao npr. zrnca prašine, pelud, grinja, životinjske dlake, fizičkim stresom, infekcijom, hranom ili tjeskobom.
Ovisno o tome javljaju se i karakteristične patofiziološke promjene, stoga je liječenjem usmjereno na usklađivanje imunološkog odgovora na upalu.
Iako je poznata važnost uloge nepodnošenja odrečene vrste hrane u astmi, isto tako i činjenica da optimalnom prehranom možemo ublažiti upalne promjene bronha, još uvijek imamo nedovoljno podataka koji bi potkrijepili uzročnu povezanost.
Otprilike 200 milijuna ljudi širom svijeta boluje od astme. Postotak oboljelih od astme je značajno viši u zapadnom svijetu nego u zemljama u razvoju. Postoje podaci dobiveni na populaciji adolescenata koji govore da je prehrana bogata bjelančevinama i mašću životinjskog podrijetla povezana s većim rizikom za razvoj astme.
Pacijenti koji boluju od astme dobro podnose kavu zahvaljujući njenom metabolitu teofilinu, koji djeluje kao bronhodilatator.
Smanjite uzimanje mesa i svih masti životinjskog podrijetla te pokušajte u svakodnevnu prehranu uključiti češnjak, masniju ribu te voće i povrće bogato C-vitaminom.
Nutrienti koji potencijalno olakšavaju tegobe uključuju antioksidante, posebice vitamin C i E, selen i cink, vitamini B6 i B 12, omega 3 masne kiseline.