Astma je multifaktorijalna bolest karakterizirana akutnim napadajima gubitka daha, hripanja, kašljanja, teškog disanja koji mogu varirati od blagih do opasnih po život. Patofiziološka podloga podrazumijeva upalu bronha povezanu s preosjetljivošću dišnih putova uz povećanu produkciju sluzi koja se očituje već spomenutim simptomima. Mogući pomagači u nastajanju astme mogu biti svakodnevne namirnice pšenica, mlijeko, namirnice koje sadrže plijesan, kikiriki, riba, jaja, ili prehrambeni aditivi kao što su sulfiti u sušenom voću, kobasicama, čemu, octu, pivu, vinima te konzervansi u cijelom nizu proizvoda gazirana pića, gume za žvakanje, E 310, E320, E 316.
Napadaji astme su obično provocirani alergenima koji se udišu kao npr. zrnca prašine, pelud, grinja, životinjske dlake, fizičkim stresom, infekcijom, hranom ili tjeskobom.
Iako je poznata važnost uloge nepodnošenja odrečene vrste hrane u astmi, isto tako i činjenica da optimalnom prehranom možemo ublažiti upalne promjene bronha, još uvijek imamo nedovoljno podataka koji bi potkrijepili uzročnu povezanost.
